Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija

Temeljem članka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/13, 85/15 I 69/22) uređeno je pravo na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija uređeno je i ostvaruje se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/13, 85/15 I 69/22). Zakonom se propisuju načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.

Službenik za informiranje

Općina Križ javnost informira putem službene web stranice dokumentima i informacijama koje posjeduje i koji su javno dostupni u elektroničkom obliku i moguće im je pristupiti bez upućivanja posebnog zahtjeva, a pristup svim ostalim informacijama i dokumentima ostvaruje se podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva.

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje se podnošenjem zahtjeva službeniku za informiranje na sljedeće moguće načine:

  • putem telefona na broj: +385 (0) 2831 510;
  • putem faksa na broj: +385 (0) 2831 523;
  • elektroničkom poštom službeniku za informiranje na adresu: info@opcina-kriz.hr   na obrascu Zahtjev za pristup informacijama / Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije / Zahtjev za ponovnu uporabu informacija;
  • poštom na adresu: Općina Križ, Trg Sv. Križa 5, 10314 Križ, na obrascu Zahtjev za pristup informacijama / Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije / Zahtjev za ponovnu uporabu informacija;
  • osobno na adresu: Općina Križ, Trg Sv. Križa 5, 10314 Križ, od ponedjeljka do petka od 07:00 do 14:00 sati.

Uvjeti za ponovnu uporabu informacija:

  • Tijelo javne vlasti korisniku daje podatke za ponovnu uporabu bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu.
  • U opravdanim slučajevima tijelo javne vlasti može odrediti uvjete za ponovnu uporabu. U slučaju određivanja uvjeta za ponovnu uporabu njihov sadržaj i primjena ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, niti se smiju koristiti kako bi se ograničilo tržišno natjecanje.
  • Uvjeti za ponovnu uporabu informacija ne smiju biti diskriminirajući za iste ili slične vrste informacija, odnosno za komercijalnu ili nekomercijalnu uporabu.
  • Na tijelo javne vlasti koje ponovno koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova primjenjuju se isti uvjeti ka za druge korisnike.
  • Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju ponovne uporabe, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove uprave.
  • Tijelo javne vlasti dužno je na svojoj internetskoj stranici objaviti dozvole kojima se određuju uvjeti ponovne uporabe ili poveznice na takve dozvole u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama.

Obrazac_2_Zahtjev za pristup informacijama
Obrazac_3_Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije
Obrazac_4_Zahtjev za ponovnu uporabu informacija

Službenik za informiranje:

Maja Dundović Pleša
Općina Križ, Trg Svetog Križa 5, 10314 Križ
Tel.: +385 (0)1 2831 510
Fax: +385 (0) 1 2831 523
E-mail službenika za informiranje: info@opcina-kriz.hr
Uredovno vrijeme za rad sa strankama određuje se od 07:00 do 14:00 sati

Pravilnik o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija

Povjerenik za informiranje

Naknada za pristup informacijama

Općina Križ ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije korisniku prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije, koja se naplaćuje sukladno Kriteriju za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (dalje u tekstu: Kriterij) na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/13, 85/15 I 69/22).

Visina naknade stvarnih materijalnih troškova određuje se u sljedećem iznosu:

  1. preslik jedne stranice veličine A4 – 0,25 kuna
  2. preslik jedne stranice veličine A3 – 0,50 kuna
  3. preslik jedne stranice u boji veličine A4 – 1,00 kuna
  4. preslik jedne stranice u boji veličine A3 – 1,60 kuna
  5. elektronički zapis na jednom CD-u – 4,00 kuna
  6. elektronički zapis na jednom DVD-u – 6,00 kuna
  7. elektronički zapis na memorijskoj kartici ovisno o količini memorije – 210 kuna za 64 GB, 150 kuna za 32 GB, 120 kuna za 16 GB, 50 kuna za 8 GB, 30 kuna za 4 GB.
  8. pretvaranje jedne strane dokumenta iz fizičkog u elektronički oblik – 0,80 kuna
  9. pretvaranje zapisa s videovrpce, audiokazete ili diskete u elektronički zapis – 1,00 kuna

Troškovi dostave informacija obračunavaju se prema važećem cjeniku redovnih poštanskih usluga.

NAPOMENA:

Visinu naknade stvarnih materijalnih troškova za usluge koje nisu navedene u Kriteriju, tijelo javne vlasti određuje na način da u visinu naknade zaračuna prosječnu tržišnu cijenu za uslugu, trošak amortizacije koje ima tijelo javne vlasti te trošak poštanskih usluga. Troškovi dostave informacija obračunavaju se prema važećem cjeniku poštanskih usluga. Korisnik prava na informaciju treba unaprijed u cijelosti položiti očekivani iznos stvarnih materijalnih troškova. U slučaju da korisnik prava na informaciju u roku ne položi navedeni iznos, smatrat će se da je korisnik prava na informaciju odustao od zahtjeva. Općina Križ izdat će korisniku prava na informaciju račun prema visini naknade određenom u Kriteriju.

Naknada za ponovnu uporabu informacija

Općina Križ ne naplaćuje naknadu za ponovnu uporabu informacija kad informacije objavljuje na službenim internetskim stranicama.

Prema Kriteriju za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/13, 85/15 i 69/22), Općina Križ može korisniku naplatiti stvarne materijalne troškove ponovne uporabe informacija nastale zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacije kao i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

  1. tijelo javne vlasti pretežito se financira iz vlastitih prihoda ili
  2. korisnik zahtjeva informacije kojima tijelo javne vlasti osigurava odgovarajuće prihode kojim pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave,
  3. tijelo javne vlasti određuje naknadu za ponovnu uporabu u skladu s objektivnim, jasnim i povjerljivim kriterijima za izračun troškova ponovne uporabe informacije koje utvrđuje uredbom Vlade Republike Hrvatske a troškovi se izračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na dotična tijela javne vlasti,
  4. ukupan godišnji prihod tijela javne vlasti ostvaren po osnovi naknade troškova ne prelazi troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i pružanja informacije, uključujući razuman povrat ulaganja.

Pravo na pristup informacijama uređuju:

OPĆI PROPISI

EUROPSKI PROPISI

Vijeće Europe

Interni akti

Asset-lista Općine Križ

Izvješća Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama sukladnoZAKONU O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA (NN 25/13 85/15 i 69/22)


Često postavljana pitanja: 

Zašto se plaćaju komunalije?

Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je, da je komunalna naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave iz kojeg se financiraju komunalne djelatnosti. Komunalna naknada je davanje koje se obračunava i naplaćuje za kalendarsku godinu, a prikupljena sredstva namijenjena su financiranju obavljanja komunalnih djelatnosti kao što je odvodnja atmosferskih voda, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i održavanje javne rasvjete. Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog, garažnog prostora, neizgrađenog građevnog zemljišta i građevnog zemljišta koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti. Ta sredstva su strogo namjenska, točnije namijenjena su za projekte u mjesnom odboru u kojem su i prikupljena. Plaćanje obveza od strane građana još uvije nije zadovoljavajuće. Općina je svjesna gospodarske situacije, no zakonska regulativa nalaže poduzimanje mjera prisilne naplate protiv neplatiša na što posebno upozorava i Državna revizija. U tom smislu, Općina je dužna provoditi ovrhu komunalne naknade za sve obveznike koji ne izvršavaju svoje obveze. nadležnim tijelima.

Što je sa zemljištem u Poduzetničkoj/čkim zonama

Parcele namijenjene prodaji u svrhu gospodarskih aktivnosti prodane su prije desetak godina. U mandatu Općinskog načelnika Općine Križ Marka Magdića, od 2013. godine, prodane su preostale dvije parcele koje su dovoljno velike da bi činile cjelinu. Danas, na ukupno 126 hektara zemljišta u Poduzetničkoj zoni I. (uz autoput Zagreb-Lipovac), izgrađenost je ukupno 15%. Razlog neizgrađenosti zone su razne okolnosti, poput krize ili loše sastavljenih Ugovora u to vrijeme kojima se ne obvezuje investitori na realizaciju planiranih investicija. Također, ne postoje pravni instrumenti kojima bi se izvršio eventualni povrat, odnosno natjeralo vlasnike parcela da iste privedu svrsi. Podsjećamo, u izgradnju Poduzetničke zone I. Križ, Općina Križ izdvojila je preko 30 milijuna kuna u izgradnju potrebne komunalne infrastrukture.

Što je poduzeto vezano uz naplatu cestarine?                                         

Općinski načelnik Općine Križ Marko Magdić, vezano uz pitanje naplate cestarine na Autocesti A3 uputio je dopis Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, Predsjedniku Hrvatskog sabora i Ministru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te u Hrvatske autoceste d.o.o. kao i pojedinim saborskim zastupnicima te je u ime svih građana Općine Križ aludirao na sva nadležna tijela da što moguće hitnije razmotre zahtjev i utvrde mogućnost korištenja autoceste A3 od izlaza Križ u pravcu Zagreba, bez naplate cestarine. Ovo je drugi put da se u svom mandatu Općinski načelnik Općine Križ, obraća nadležnima sa zahtjevom za rješavanje problematike vezane uz naplatu cestarine. Naime, Općina Križ ima izlaz na autocestu A3 Bregana-Lipovac, a upravo dionicu Križ-Zagreb svakodnevno koristi veliki broj stanovnika Općine Križ i okolnih jedinica lokalne samouprave koje nemaju izlaz na autocestu, putujući na posao i s posla te koristeći ostale usluge velike gradske sredine Grada Zagreba. Nesumnjivo je da u današnjim uvjetima plaćanje cestarine predstavlja ogroman trošak ne samo za građane Općine Križ, već i za postojeće i potencijalne poduzetnike u poduzetničkim zonama na području Općine. Općina Križ poštuje Odluku o restrukturiranju cestovnog sustava, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela sredinom ožujka 2017. godine, u cilju povećanja cestarina kao dijela programa poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, naglasio je u svom Zahtjevu Općinski načelnik, no ista Općinu Križ stavlja u nepovoljni i nepravedan položaj u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Naime, Općina Križ i njeni građani jedini su u Zagrebačkoj županiji, zajedno s Gradom Ivanić-Gradom, koji plaćaju cestarinu. Općinski načelnik ujedno je zatražio očitovanja svih nadležnih tijela o predmetnom zahtjevu.

Zašto Općina Križ ne odgovora na Facebok stranici Želim bolju Općinu Križ?

Društvene mreže, Facebook, Instantgram, nisu službeni kanali komuniciranja Općine Križ. Iako neke jedinice lokalne samouprave, županije, ministarstva i drugi koriste i ove kanale javnog komuniciranja, čine to isključivo stoga jer imaju pogon i mogućnosti na dnevnoj bazi servisirati informacijama građane i odgovarati na njihova pitana koja vrlo često nisu niti konstruktivna niti dobronamjerna. Iako Općina Križ razmišlja o formiranju Facebook stranice, učiniti će to kada će imati tehničke i operativne mogućnosti upravljanja tom stranicom. Općina Križ i nadalje na dnevnoj bazi o svim svojim događanjima, najavama i obavijestima informira građane putem internetske stranice www.opcina-kriz.hr, a na službenu adresu elektroničke pošte info@opcine-kriz.hr mogu se uputiti bilo kakva pitanja i prijedlozi na koje će biti odgovoreno u što kraćem roku, a u skladu s Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Zašto je s uplatnicama za komunalnu naknadu dostavljeno i rješenje Hrvatskih voda?

Temeljem odredbi Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (“Narodne novine” broj 153/09., 56/13., 154/14 i 119/15.), Općina Križ preuzela je od 01. 01. 2017. godine poslove utvrđivanja obveze i naplate naknade za uređenje voda, a koje poslove su do 01. 01. 2017. godine obavljale Hrvatske vode. U omotnici koja je dostavljena svim obveznicima s područja Općine Križ, zajedno s rješenjem o komunalnoj naknadi dostavljeno je i rješenje Hrvatskih voda o naknadi za uređenje voda za 2017. godinu. Sukladno zakonskoj odredbi na uplatnici za plaćanje komunalne naknade zasebno je iskazan iznos naknade za uređenje voda. Elementi za obračun obveze komunalne naknade i naknade za uređenje voda nisu mijenjani pa iznosi obveza ostaju isti kao i prethodnih godina. Naplatu tih sredstava Općina Križ dužna je tjedno uplaćivati Hrvatskim vodama, a svega 5% od naplaćenih sredstava pripada Općini Križ.

Zašto više ne radi šalter u Općinskoj upravi?

Od 01. siječnja 2017. godine, uplate fizičkih osoba u korist računa Općine Križ te uplate naknada kao što su komunalna naknada i komunalni doprinos, mogu se obaviti na svim uplatnim mjestima Fine na području Republike Hrvatske i to bez naknade za uslugu platnog prometa. Općina Križ plaća godišnju naknadu FINA-i kako bi građanima usluga bila besplatna. Spomenute uplate više se neće moći naplaćivati na šalteru u sjedištu Općine Križ.

Zašto se ne smanjuje cijena odvoza smeća na odlagalište Tarno?

Komunalno društvo Ivakop d.o.o. Ivanić-Grad od 1. siječnja ove godine smanjilo je cijenu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost temeljem kojeg je stopa PDV-a za javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada smanjena sa dosadašnjih 25% na 13%.  Navedeno smanjenje stope poreza ne odnosi se na uslugu dovoza komunalnog otpada na odlagalište koja će i dalje biti 25% prema Zakonu.

Tko vodi brigu o zbrinjavanju napuštenih pasa?
Zbrinjavanje napuštenih pasa provodi Općina Križ temeljem Zakona o zaštiti životinja, a obavlja se po nastaloj potrebi. Napuštenim psom smatra se pas koji je napušten ili izgubljen i slobodno se kreće javnom površinom, a izuzetno, napuštenim psima smatraju se i psi poznatog vlasnika koji se bez nadzora kreću javnom površinom. Izlov/prikupljanje napuštenih pasa po nalogu Općine Križ provode higijeničarski servis koji je registriran za ovu usluge, a psi se zbrinjavanju u registriranom skloništu za životinje. Zakonom zaštiti životinja (Narodne novine br.) propisano je da svi pri moraju biti označeni mikročipom, a tokom 2018. godine izvršiti će se kontrola obaveznog mikročipiranja pasa te pozivamo vlasnike pasa koji nisu izvršili mikročipiranje svojih ljubimaca da to obvezno izvrše.

Što se poduzima u vezi uklanjanja lisica koje zalaze u naselja i čine štetu?

Sa rješavanjem problema pojave lisica u naseljenim mjestima suočavaju se sve jedinice lokalne samouprave na području Republike Hrvatske pa niti Općina Križ nije izuzetak. Dijelom je to zbog nedorečenosti propisa o lovstvu kojim su jedinice lokalne samouprave postavljene u poziciju da poduzmu mjere i aktivnosti na zaštiti stanovništva, s obzirom da se lovištem ne smatra dio naselja sa naseljenim područjem. Osim što lisice čine štetu u kućanstvima, one su potencijalni prenositelji bolesti bjesnoće te svaka pojava lisica u blizini zgrada otvara sumnju na zaraženost bjesnoćom. Posljednjih godina provodi se redovita oralna vakcinacija protiv bjesnoće, bacanjem iz zraka mamaka s cjepivom i od tada nisu bilježeni slučajevi bjesnoće kod lisica pa se građani ne trebaju bojati za svoje zdravlje. Lisice su samotnjačke životinje koje se primarno hrane sitnim glodavcima, a u nedostatku hrane zalaze u naselje u potrazi za hranom, a s obzirom da je u posljednje vrijeme sve više zapuštenih i napuštenih zemljišta i kućanstava, lisičja populacija tu je pronašla svoje stanište.  Potrebno je reći da u granicama naseljenog područja, a na udaljenosti do 300 m od ruba naseljenog područja lovačka društva kao lovoovlaštenici ne mogu upotrebljavati vatreno oružje budući da područje naselja nije lovno-gospodarska površina i odstrijel lisica nije propisana zakonska mjera. Zakon o lovstvu propisuje način zaštite i lova divljači, na površinama izvan lovišta, dakle i u naseljima, a isto se provodi prema Programu zaštite divljači koji je pred donošenjem, a samo postupanje će organizirati i provoditi lovoovlaštenik – tj. ono Lovačko društvo koje upravlja lovištem unutar kojeg je naseljeno područje. Lov na predatore započinje početkom mjeseca veljače, te je do tog roka populaciju lisica moguće smanjiti mjerama izlova na lokacijama njihovih nastambi i kretanja ili mjerama progona izvan naseljenog područja.  Mjere izlova na poznatim lokacijama u naseljenom području moguće je provesti sredstvima za direktno omamljivanje nakon čega se žive jedinke izlovljuju i izmještaju izvan naselja. Ovu je mjeru moguće provesti isključivo u slučaju kad su poznate lokacije nastambi i pravci kretanja lisica. Mjere progona lisica izvan naseljenog područja radi odstrijela moguće je provesti do početka lovne sezone o čemu odlučuje Lovačko društvo. Općina Križ će u suradnji sa Lovačkim društvom osigurati uvjete za provođenje istih mjera i realizirati ih prema mogućnostima.

Što se poduzima u vezi zapuštenih i napuštenih zemljišta u Općini Križ?

Na području Općine Križ postoji znatan broj zapuštenih poljoprivrednih zemljišta koja se kroz dulje vremensko razdoblje ne obrađuju, a ne obavlja se niti košnja te izrasta višegodišnje samoniklo raslinje, a isti je slučaj i sa dvorištima kućanstava u naseljima. Takva se zemljišta uređuju kroz sustav komunalnog reda te agrotehničkim mjerama gdje se vlasnicima nalažu obvezne mjere komunalnog reda ili agrotehničke mjere radi održavanja u minimalnom opsegu, a kojim se podrazumijeva košnja najmanje  jedan puta godišnje. Poseban problem su potpuno zapuštena zemljišta u slučajevima kad su vlasnici umrli, a zemljište nitko nije naslijedio ili je prebivalište nepoznato. Na tim zemljištima Općina Križ postupa u dijelu minimalnog izvršenja u pojasu uz susjedne međe i u pojasu uz javnu zelenu površinu provodi agrotehničke mjere košnje i uklanjanja korova. Također, Općina Križ redovito provodi mjere deratizacije napuštenih i zapuštenih  zemljišta.

Zašto zimska služba ne izlazi na ceste odmah?

Poslovi zimske službe obavljaju se po Izvedbenom  programu zimske službe na nerazvrstanim cestama koji se donosi za razdoblje od 01. studenog do 15. travnja, a provodi se na 56 km nerazvrstanih cesta i ulica te na 8000 m2 ostalih prometnih površina. Nerazvrstane ceste 1. i 2. stupnja prednosti su ceste sa asfaltnim kolnikom širine 3,0 do 7,0 m, a ceste 3. stupnja prednosti su sa makadam kolnikom. Nerazvrstane ceste su podijeljene u 3 stupnja prioriteta-prednosti, stupnjevi su određeni prema važnosti prometnog pravca te prema stanju kolnika.

Nerazvrstane ceste 1. stupnja prednosti održavaju se prohodnima u krajnjem roku od 3 sata od početka operativnog djelovanja, pri visini snježnog pokrivača preko 5 cm. Nerazvrstane ceste 2. stupnja prednosti održavaju se prohodnima u krajnjem roku od 5 sati od početka operativnog djelovanja, pri visini snježnog pokrivača preko 5 cm. U uvjetima intenzivnog snježenja tijekom noći, prohodnost svih cesta 1. i 2. razine prednosti treba biti ostvarena do 06:00 sati. Nerazvrstane ceste 3. stupnja prednosti održavaju sa prohodnima u krajnjem roku od 12 sati od početka operativnog djelovanja, a pri visini snježnog pokrivača preko 10 cm.

Poslove zimske službe na javnim cestama kojima upravlja Županijska uprava za ceste provode se prema Izvedbenom programu koji se donosi na razini Zagrebačke županije, a to su slijedeće ceste: cesta Bunjani-Križ-Novoselec-Obedišće, cesta Križ-Novoselec (kružno raskrižje), cesta Novoselec-Okešinec –Vezišće, Poduzetnička cesta Križ-Širinec, cesta Deanovec-Širinec-Križ, cesta Velika Hrastilnica –Križ, cesta Mala Hrastilnica-Johovec, cesta Novoselec-Konščani, cesta Novoselec-Rečica Kriška-Mustafina Klada, cesta kroz naselje Razljev.

Koje ceste održava Općina Križ, a koje Zagrebačka županija?

Održavanje cesta podrazumijeva održavanje kolnika i kolničke konstrukcije, održanje odvodnje s ceste te održavanje horizontalne i vertikalne signalizacije cesta kao i zimsku službu. Područjem Općine Križ prolazi autocesta A3 te više od 40 kilometara županijskih i lokalnih cesta, koje predstavljaju glavne prometne pravce u Općini. Većina ovih cesta nije održavana od strane upravitelja na adekvatan način. Općina svake godine apelira i ukazuje nadležnom upravitelju cesta na potrebu sanacije istih.
Ceste koje održava Zagrebačka županija su:
– Bunjani – Novoselec – Obedišće (do granice Općine)
– Gornji Prnjarovec – Šušnjari (do granice Općine)
– Gornji Prnjarovec – Donji Prnjarovec (do doma u Donjem Prnjarovcu)
– Novoselec – Rečica Kriška (do granice Općine)
– Novoselec – Razljev (do doma u Razljevu)
– Novoselec – Konšćani (do doma u Konšćanima)
– Križ –  Mala Hrastilnica – Velika Hrastilnica
– Mala Hrastilnica – Johovec (do doma u Johovcu)
– Križ – Širinec (Poduzetnička cesta)
– Križ – Širinec – Deanovec
Na području Općine Križ nalazi se i više od 100 kilometara nerazvrstanih cesta koje održava Općina. Posljednjih godina radi se na sveobuhvatnoj sanaciji kolnika te je u posljednje dvije godine sanirano više od 5 kilometara nerazvrstanih cesta. Nažalost i tu postoje ceste koje je potrebno hitno sanirati, a u skladu s mogućnostima Općina Križ u narednom periodu planira saniranje istih.

 
 

Skip to content