Stand up comedy show Ivana Šarića

U sklopu obilježavanja Dana Općine Križ, u Domu kulture Josip Badalić u Križu, u petak 08.09.2017. godine s početkom u 20 sati održati će se Stand up comedy show Ivana Šarića; ulaznice po cijeni od 30 kn, prodaju se u Knjižnici i čitaonici Križ u radno vrijeme Knjižnice, a moći će se kupiti na blagajni kina uoći nastupa Ivana Šarića.

Kroz Program Javnih potreba u kulturi za 2017. godinu Zagrebačka županija Općini Križ dodijelila 30.000,00 kuna za Župnu crkvu

Zagrebačka županija, temeljem prijave na Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu, Općini Križ odobrila je sredstva u iznosu 30.000,00 kuna za izradu projektne dokumentacije i radove sanacije od vlage Župne crkve Uzvišenja Svetog Križa u Križu.

U cilju daljnje obnove Crkve, a na poticaj Općinskog načelnika Općine Križ koji je u prosincu 2016. godine uputio dopis Ministarstvu kulture, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu nadležnom za područje Zagrebačke županije, Općinu Križ krajem veljače 2017. godine, posjetili su predstavnici spomenutog konzervatorskog odjela te na sastanku s Općinskim načelnikom izložili svoje daljnje planove vezane uz istraživanja i obnovu Crkve Uzvišenja Svetog Križa u Križu.

Naime, Crkva Uzvišenja Svetog Križa sadrži i inventar koji u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ima oznaku pokretno kulturno dobro-zbirka te Orgulje koje su pokretno kulturno dobro-pojedinačno, a datiraju iz  1787. godine. Unazad tri godine nije bilo istraživanja kao ni konzervatorskih radova na Crkvi te se upravo stoga Općini Križ obratio župnik Božo Pinjuh i zamolio za pomoć u smislu dobivanja informacija o tijeku daljnjih konzervatorskih i restauratorskih radova vezanih uz spomenuta kulturna dobra.

Crkva Uzvišenja Svetog Križa u Križu, kroz vrijeme je više puta obnavljana, a njen današnji, barokizirani izgled rezultat je obnove iz 17. stoljeća. Kako je rečeno na sastanku, upravo su ti različiti stilovi obnove i gradnje koje sadrži Crkva u Križu, razlog dugotrajnih i kompleksnih istraživanja na kojima će se temeljiti obnova. Konzervatori su u Općinu Križ došli između ostalog i radi procjene stanja što bi trebalo napraviti kako bi se riješio problem vlage na  trenutno najugroženijem dijelu crkve, prizemlju zvonika, koja uništava unutrašnjost kapele smještene na tom dijelu objekta crkve.

Općina Križ nadalje je u dogovoru s  župnikom Božom Pinjuhom prijavila projekt izrade projektne dokumentacije i radove sanacije od vlage Župne crkve Uzvišenja Svetog Križa u Križu, natječaj Zagrebačke županijem, odnosno Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu te ostvarila sredstva u iznosu 30.000,00 kuna.

Podsjetimo, ove godine već je odobreno sufinanciranje iz Proračuna Općine Križ u iznosu od 20.000,00 kuna Župi Uzvišenja Sv. Križa Križ i to za sufinanciranje dijela troškova uređenja pastoralne dvorane župne zgrade u Križu, a Općina je financirala i obnovu bočnog stepeništa, prilaza Crkvi.

 

 

 

Ostvarena potpora Zgrebačke županije za arheološka istraživanja na Sipćini

I ove godine iz proračuna Zagrebačke županije Općina Križ ostvarila je sufinanciranje u iznosu od 20.000,00 kn iz Programa Javnih potreba u kulturi za 2017. godinu i to za nastavak arheoloških istraživanja na antičkom nalazištu Sipćina koje sustavno traju još od 2012. godine.

Arheološka istraživanja antičkog nalazišta Sipčina u Okešincu odvijala su se u razdoblju od 22. svibnja do 14. lipnja  2017. godine, a financirana su od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Križ. U ovoj kampanji proširena je sonda istraživana iz 2016. godine, u kojoj je pronađena jedna od građevina rimske rustične vile. Iako sonda ima površinu od gotovo 180 m2, spomenuta građevina nije otkrivena u cijelosti te se širi van granica sonde. Otkriven je dio sjevernog i istočnog vanjskog zida građevine. Za sada su pronađene dvije prostorije s podnim grijanjem (hypocaustum), a u ovogodišnjim istraživanjima pronađeno je i moguće mjesto ložišta (praefurnium), odakle je topli zrak strujao kroz sustav šupljih zidova i podova te zagrijavao prostorije. Središnja sjeverna prostorija završavala je apsidom, u kojoj su obično smješteni bazeni. Četirima prostorijama ne može se odrediti namjena, a dvije su (sudeći po njihovoj širini) mogle služiti kao hodnici. Tlocrt navedene građevine otkriven je u visini temelja, uništen tijekom desetljeća strojne obrade zemlje. Većina zidova/temelja ostala je sačuvana u negativima, što znači da su kamen i opeke izvađeni i korišteni u gradnji drugih, vjerojatno novijih građevina. Pokretni se nalazi sastoje uglavnom od antičkog građevinskog materijala i keramike dok su stakleni i metalni nalazi pronađeni u malom broju.

Održani 29. Badalićevi dani

Ovogodišnji 29. Badalićevi dani započeli su otvaranjem izložbe Milka Trnina – muzejski predmeti kao memorija koju je Općina Križ realizirala u suradnji s Gradskim muzejom Požega. Najsvečaniji trenutak onaj je kada se dodjeljuje Plaketa Josip Badalić. Ove godine sukladno Odluci Općinskog vijeća Općine Križ, donesenoj na 35. sjednici održanoj dana 31.03.2017. godine, Plaketa je dodijeljena 02.06.2017. godine Palmiri Krleža, studentici ruskog jezika i književnosti na Katedri za ruski jezik i Katedri za rusku književnost, Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnost, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2016./2017. Plaketu je dodijelio zamjenik općinskog načelnika Općine Križ Zlatko Hrastić, naglasivši vrijednost, tradiciju i težnju k očuvanju nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja je odraz identiteta našeg kraja i naših znamenitih osoba. U punoj Galeriji Križ svečanosti su prisustvovali profesori dr.sc. Željka Čelić, doc.- Pročelnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnost, dr. sc. Natalija Vidmarović – Predstojnica Katedra za ruski jezik, dr.sc. Josip Užarević – Predstojnik Katedre za rusku književnost, te dr. sc. Željka Fink Arsovski, Sanja Drljača Magić, lektorica kao i dr.sc. Jasmina Vojvodić koja je pročitala obrazloženje za dodijeljenu Plaketu.
Nakon dodjele Plakete, slijedila je promocija knjige Željke Turk Joksimović „Dok čitam, živim“ koju su predstavile autorica knjige Željka Turk Joksimović, Nela Kušanić ravnateljica Državnog arhiva u Sisku koji je izdao knjigu i urednica knjige Renata Rupčić . Predstavljena knjiga govori o životu Milke Joksimović, rođene Badalić, najmlađe sestre Josipa Badalića te je napisana kao dokumentarna priča o iznimnoj ženi ali i gradu Sisku i vremenu i događajima u kojima je živjela.
U Galeriji Križ događaju je također prisustvovao i Robert Magdić, predstavnik INA Industije nafte, sektor proizvodnje nafte i plina, proizvodna regija središnja Hrvatska, zahvaljujući čijim sponzorstvima se Galerija Križ uređuje i osuvremenjuje kako bi bila što adekvatniji, kvalitetniji i ljepši izložbeni prostor za razne kulturno-umjetničke potrebe cjelokupne Općine Križ.
Svi gosti i posjetitelji zajedno, kasnije uživali su u koncertu klape Levanda i popularnim klapskim pjesmama na ljetnoj pozornici kraj Društvenog doma u Križu u ugodnoj večeri uz svjetlost baklji.

 

Badalićevi dani uz klapu LEVANDA

Badalićevi dani tradicionalno započinju dodjelom Plakete Josip Badalić. Ove godine sukladno Odluci Općinskog vijeća Općine Križ donesenoj na 35. sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 31.03.2017. godine, Plaketa će biti dodijeljena 02.06.2017. godine s početkom u 18 sati u Galeriji Križ i to Palmiri Krleža, najboljoj studentici studija ruskog jezika i književnosti na Katedri za ruski jezik i Katedri za rusku književnost, Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnost, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2016./2017.

Nakon dodjele Plakete, slijedi i promocija knjige Željke Turk Joksimović „Dok  čitam, živim“. U 20:30 sati očekuje vas koncert klape Levenda i to na ljetnoj pozornici kraj Društvenog doma u Križu, a u slučaju kiše program se nastavlja u Domu kulture Josip Badalić. Dođite i uživajte u popularnim klapskim pjesmama.

Četvrta sezona arheoloških istraživanja na nalazištu Sipćina u Okešincu

Jučer su arheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda, Službe za arheološku baštinu, odjela za kopnenu arheologiju započeli četvrtu sezonu arheoloških istraživanja rimske rustične vile na položaju Sipćina u Okešincu.

Istraživanja za koja će Općina Križ izdvojiti oko 30.000,00 kuna, a dio sredstava izdvojiti će se i od strane  Ministarstva kulture, trajati će do 14.06.2017. godine. Voditeljica istrazivanja je Lea Cataj, zamjenik David Bergant, uz sudjelovanje 6 studenata arheologije  Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr.sc. Sare Popovic.

 

Dođite danas na predstavu Teatra EXIT SUTRA (NI)JE NOVI DAN!

SUTRA (NI)JE NOVI DAN! je predstava o nizu naših problema, konflikata  i dilema, otkačena  i vesela, tužna i potresna, smiješna i gorka, za mlade i stare! Nikako ne propustite pogledati ovu predstavu 19.05.2017. godine  u petak u Domu kulture Josip Badalić u Križu s početkom u 20 sati.

Ulaznice se mogu kupiti u Knjižnici i čitaonici Križ u radno vrijeme knjižnice ili na dan predstave neposredno prije na blagajni Doma kulture Josip Badalić u Križu.

Na tragu svoje autorske uspješnice Kako misliš mene nema?! (odigrane preko 250 puta) Ivica Boban i Teatar EXIT vam predstavljaju tri nova mlada i talentirana glumca – Iskru Jirsak, Zorana Pribičevića i Mirelu Videk u predstavi Sutra (ni)je novi dan! Oni se na temelju mnogostrukosti svojih osobnih, profesionalnih i društvenih identiteta u predstavi  transformiraju u niz različitih likova i karaktera iz našega grada.  Vidjet ćete ih  – do grla u problemima, u suludim situacijama  i interakcijama,  sa svakovrsnim unutrašnjim i vanjskim konfliktima… i deliktima! Predstava je prilika da ih upoznate, da čujete njihove sulude, smiješno-gorke i potresne priče… jer i vas se tiču.

U dva sata virtuozne turboigre  – oni će vam pričati o svojim željama i promašajima, o susretima, mimoilaženju i razilaženju, o samoći i čežnjama, o jalovim savjetima, konceptima i receptima… Predstava je živa vivisekcija problematične stvarnosti koju živimo i načina kako bježimo od nje…

Više o predstavi pogledajte na:

http://teatarexit.hr/predstave/sutra-nije-novi-dan/

Milka Trnina, muzejski predmeti kao memorija

Općina Križ svake godine 18. svibnja s ponosom obilježava dan smrti slavne operne dive, naše sugrađanke Milke Trnine. Tim povodom ispred biste Milke Trnine u njenom rodnom Vezišću, Općinski je načelnik Općine Križ zajedno s Vezišćanima položio cvijeće i zapalio svijeću, a pridružio im se i ravnatelj Osnovne škole Milke Trnine Zlatko Hasan. Naime istog je dana 18. svibnja 2017. godine obilježen i Dan škole Svečanom sjednicom Učiteljskog vijeća na kojoj je nazočio i Općinski načelnik Općine Križ Marko Magdić.

Vrhunac obilježavanja dana smrti Milke Trnine, a u jedno i početak obilježavanja Badalićevih dana 2017. godine bilo je otvorenje izložbe Milka Trnina – muzejski predmeti kao memorija koju je Općina Križ realizirala u suradnji s Gradskim muzejom Požega. Sve nazočen na ovoj vrlo važnoj izložbi kojom su Milka i njeni osobni predmeti ponovno vraćeni u zavičaj, pozdravio je Općinski načelnik, a izložbi je nazočila i Tatjana Lolić, pročelnica Konzervatorskog odjela za područje Zagrebačke Županije kao izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Tattjana Lolić tom je prigodom pohvalila trud Općine Križ unazad nekoliko godina da očuva kulturnu, posebno nematerijalnu baštinu te istaknula da Ministarstvo kulture posebno cijeni i podupire upravo takve projekte.

Posjetitelji su imali priliku doživjeti Milku Trninu kroz njene osobne predmete, šalove, kofer, stolicu, slike ili ručnu torbicu, sve ono što je svojim rukama nekada doticala i Milka Trnina.

Riječ je o izložbi autorice Lidije Ivančević  Španiček iz Gradskog muzeja Požega pod nazivom “PREDMETI IZ OSTAVŠTINE OPERNE PJEVAČICE MILKE TRNINE U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA”, a ista predstavlja muzejski prezentiranu sliku života operne dive Milke Trnine, rođene Vezišćanke, po majci Požežanke.

Govor za otvorenje izložbe Milke Trnine pripremila je autorica izložbe i voditeljica zbirke ostavštine Milke Trnine u Gradskom muzeju Požega

Lidija Ivančević Španiček, prof. 25.travnja 2017. godine

“O TKO JOJ JE IŠAO IZ TRNA IME IZVODITI, KAD JE TO PRAVI RUŽIN CVIJET”

“Vijenac” o Milki Trnini, rujan 1882. godine ( Vezišće – Donji Sip, Vojni Križ, 19. prosinca 1863. – Zagreb, 18. svibnja 1941. )

Izložba “PREDMETI IZ OSTAVŠTINE OPERNE PJEVAČICE MILKE TRNINE U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA” predstavlja muzejski prezentiranu sliku života operne dive Milke Trnine, rođene Vezišćanke, a po majci Požežanke.

Posredstvom više od tridesetak muzeju darovanih predmeta iz njezine ostavštine, te pisane i fotografske sadržaje možemo pratiti segmente njezina života.

Kako bismo što bolje upoznali Milkinu osobnost, iznosimo i poznate činjenice iz njezina života.

Neosporna činjenica vezana uz Milku Trninu rođenu u Vezišću na Donjem Sipu 1863. godine, u kući mlinara Tone Trnine i njegove supruge, Požežanke Franjice Trnine rođene Jurković, bio je njen glas i glumačka darovitost, zapažen u djevojčice, a zatim i tijekom cijelog njezinog života.

Milka je bila ona koja je već po rođenju postala očeva ljubimica, uljepšavala je ocu, dok ga je pratila na oranicama i voćnjaku,  poput ptičice umilnim glasom prirodu. U školi je “...svojim temperamentom znala još kao školarka unijeti naročiti sadržaj dogodovštinama… bila je kolovođa i prednjakinja u igrama i pustolovinama. Odlikovala se junaštvom i neustrašivošću u svakom sportu koji je u ono vrijeme bio pristupačan djevojkama. Ni jedno joj drvo nije bilo previsoko, ni jedan krov nedostižan da se ne bi, pokušala popeti na njega da pogleda svijet oko sebe.” opisivala ju je njezina školska kolegica Jagoda Truhelka.

U svijet glazbe, ušla je skromno, uz potporu, svojih do kraja njihova života vjernih osoba, ujaka Janka Jurkovića, požeškog književnika i njegove supruge Laure rođene Smekal, rođene u Vukovaru. Svojim glazbenim i glumačkim darom, koji joj je omogućio veličanstvene operne izvedbe, osvojila je ne samo Europu, nego i Ameriku. Darove obožavatelja primala je vrlo rado, jer ih je doživljavala kao mjerilo svog glasovnog i glumačkog uspjeha, jednom rječju svoje nadarenosti. Uživala je u njihovoj umjetničkoj vrijednosti, jer je sklonost za umjetnost pokazala još kao mlada djevojka posjetom Louvra u Parizu.

Kao poznata operna diva ovu sklonost dijelila je sa svojim najboljim prijateljem Williamom Bigelowom Sturgisom, liječnikom i kolekcionarom japanske i kineske umjetnosti iz Bostona. On joj je u njenoj tuzi za nepravednim odnosom prema njezinoj Hrvatskoj sugerirao da svojim djelovanjem u svijetu predstavlja vjernije i značajnije svoju domovinu u vrijeme kada se Hrvatska na izložbi u Parizu predstavila kao mala pokrajina Mađarske. Od tada i iz toga razloga imala je snažnu želju za uspjesima koji su bili potrebni i njenom hrvatskom narodu.

Iako je živjela na europskoj i svjetskoj vjetrometini, gdje su mnogi podlegli iskušenjima, Milka Trnina sačuvala je i visoku moralnu snagu. Duboko u sebi nije željela razočarati ni svoju brižnu i bojažljivu majku, kojoj je bilo teško gledati kako joj kći živi nemirnim životom.  Iako majku nije vodila sa sobom, jer ona to nije željela, nastojala joj je život učiniti ugodnijim u njenoj rodnoj Požegi. Velika udaljenost od majke i zahtjevan glazbeni rad nije ju spriječio da ju posjeti svake godine.

Veličanstvene glazbene uspjehe, daleko od majčine tradicionalne požeške sredine i Vezišća gdje je rođena Milka Trnina živjela je s dubokim osjećajem u europskim glazbenim središtima. Nakon njezinog nastupa u ulozi Elizabeth u Wagnerovon ” Tannhäuseru 1900. godine izvrsno ju je opisao jedan novinar nakon njezinog nastupa:

“Trnina gledana iz prvih redova, sasvim blizu, moglo bi se reći da pjeva pokretima, a glumi glasom. Ona nije žena velike ljepote i nije nadarena nekim neobičnim fizičkim osobinama. Međutim, dajte joj slobodno polje rad, da nešto izrazi, ono što bismo nazvali njenom dušom, i ona se potpuno preobražava. Te sive oči koje dok miruju nisu neobične ljepote – a možda su i zelene, polagano zasvijetle i u njima se odražava cijeli svijet. Njeno lice se mijenja dok ona pjeva. Ono sjaji od osjećaja, od radosti, ono odiše od boli. Njene ruke su same po sebi drama i izražavaju gotovo sve.”

Iako  bismo svi rado čuli glas Milke Trnine kojem se divio cijeli svijet, Trnina nije željela da joj za gramofon snime glas. Smatrala je da bi tehnička interpretacija njezinoga glasa dala potpuno krivu predodžbu onima koji bi ju tako slušali. U tome se osvjedočila slušajući prekrasne glasove pjevača, koji snimljeni, nisu tako dobro zvučali. Da joj se glas mogao prenijeti u svojoj savršenosti, mogli bismo čuti, ako ne njezinu ariju Amelije iz “Krabuljnog plesa” Guiseppe Verdija, s prvog nastupa u Zagrebu iz 1882. godine, kada dolazi iz Beča, onda bar unu u ulozi Leonore u “Fideliju”, koja joj je bila najdraža. Ipak, pred kraj svog života izjavila je kako su joj sve uloge drage.

Iako uglavnom posvećena glazbi Milka Trnina posjećuje i Louvre, veliku svjetsku izložbu u Zagrebu, čita Dostojevskog, Turgenjeva i Tolstoja, biografiju Marie Curi, a bila je i redovna posjetiteljica laboratorija Nikole Tesle u Americi.

Voljela je prirodu, boravila je u Švicarskoj, a kada se povukla iz glazbe zbog zatajenja živca odselila je u Berthesgarden. Ondje je uzgajala cvijeće, održavala vrt i voćnjak, koji ju je očito podsjećao na onaj o kojem su se njezini roditelji za života brinuli. Ipak, glazbena umjetnost bila joj je najbliža, tako da je imala svoj životni moto kojeg se držala cijeloga života:”

Umjetnički život je težak i mučan. Svim tim da još jednom na svijet dođem i da mogu birati ne bih drugo zvanje odabrala.”                                       

Milke Trnine sjećala se i njezina učenica, isto tako slavna hrvatska pjevačica Zinka Kunc. Tri godine, koliko je radila s Trninom, kako je izjavila, bile su joj najteže u životu: “Kao učiteljica pjevanja bila je do krajnosti zahtjevna i škrta pohvalama.”Naposljetku, upravo to je Zinki pomoglo da shvati, da se u životu za pohvale mora boriti i da su ugodne tek onda kada su teškom mukom dobivene. Tražeći u svemu savršenstvo od drugih, Milka Trnina nije bila manje zahtjevna i dosljedna ni prema sebi.

Cijelog svoga života bdjela je i nad svojom domovinom. Kao Dobročiniteljica pomagala je ranjenike u I svjetskom ratu, zagrebačke sveučilištarce prehranom, a stipendijalnom zakladom ” Janko Jurković” koju je osnovala, pomogla je siromašnog đaka u Požegi , koji se dalje želio školovati.

U oporuci se sjetila i brojne rodbine, muzeja u Zagrebu, ali i Muzeja u Požegi kojem je darova je sliku “Portret Janka Jurkovića”, svoga ujaka koju je naslikao akademski slikar Petar Orlić.

Ova izložba  vrijedna je točka u mozaiku života čuvene operne pjevačice Milke Trnine koja je rodivši se u skromnom domu svoga oca mlinara Tone Ternine  i majke Požežanke Franjice rođene Jurković u Vezišću cijelom svijetu priređivala svečanosti nenadmašne ljepote.

Svojom humanošću i gorljivom radom pokazala je kako u hrvatskom narodu ima  snage i sposobnosti, ne samo da se dođe do vrhunaca u kojima je Europa dominirala svojom kulturom, nego da se svojom osobnošću i darom dođe do visina, koje su se i najvećim sanjarima izgledale neosvojivima.

 

 

 

Milkina ostavština napokon u Križu

Općina Križ i Gradski muzej Požega pozivaju vas 18.05.2017. godine u 18 sati, na dan smrti Milke Trnine, da posjetite dugo očekivanu izložbu pod nazivom Milka Trnine-muzejski predmeti kao memorija. Riječ je o izložbi kojom Milku Trninu vraćamo kući, odnosno kojom svim posjetiteljima pružamo priliku da dožive Milku kroz njene osobne predmete, šalove, kofer, stolicu, slike ili ručnu torbicu, sve ono što je svojim rukama nekada doticala i Milka Trnina.

Riječ autorice izložbe Lidije Ivančević  Španiček:

“O TKO JOJ JE IŠAO IZ TRNA IME IZVODITI, KAD JE TO PRAVI RUŽIN CVIJET”

“Vijenac” o Milki Trnini, rujan 1882. godine ( Vezišće – Donji Sip, Vojni Križ, 19. prosinca 1863. – Zagreb, 18. svibnja 1941. )

Izložba “PREDMETI IZ OSTAVŠTINE OPERNE PJEVAČICE MILKE TRNINE U GRADSKOM MUZEJU POŽEGA” predstavlja muzejski prezentiranu sliku života operne dive Milke Trnine, rođene Vezišćanke, a po majci Požežanke.

Posredstvom više od tridesetak muzeju darovanih predmeta iz njezine ostavštine, te pisane i fotografske sadržaje možemo pratiti segmente njezina života.

Kako bismo što bolje upoznali Milkinu osobnost, iznosimo i poznate činjenice iz njezina života.

Neosporna činjenica vezana uz Milku Trninu rođenu u Vezišću na Donjem Sipu 1863. godine, u kući mlinara Tone Trnine i njegove supruge, Požežanke Franjice Trnine rođene Jurković, bio je njen glas i glumačka daroovitost, zapažen u djevojčice, a zatim i tijekom cijelog njezinog života.

Kako je bilo na postavljanju izložbe…

 

 

Otvorena izložba radova Željke Kolaković u Galeriji Križ

Jučer je svečano otvorena izložba radova Željke Kolaković u Galeriji Križ. Svi izlošci ručni su rad Željke Kolaković. Iskrojeni komadi prekriveni su ručno rezanim cvjetovima i listovima od lanenog platna različitih debljina i struktura ušivenih na podlogu od tankog platna. Tako nastaju odjevni predmeti, šeširi, torbice i mnogi drugi uporabni i ukrasni predmeti. Osim radova od lanenog platna, izloženi su i radovi od hrastovih lamela koji otkrivaju ljepotu nesavršenosti u strukturi drveta, toliko sveprisutnu a neotkrivenu. Posebno su iznenađenje bile izložene sačuvane stare fotografije na kojima su posjetitelji mogli prepoznati članove svoje obitelji, prijatelje, mjesta. Općinski je načelnik Marko Magdić otvorio izložbu i poželio uspješan rad Željki Kolaković i još mnogo inspiracija i ideja koje ju nadahnjuju. Gospođa Kolaković istakla je kako je njezin rad – njezina ljubav i strast, kako kad počne raditi vrijeme i svijet oko nje postaju nevažni dok ona stvara od starog novo, od zaboravljenog novu vrijednost, od odbačenog novu ljepotu te izradom svojih rukotvorina omogućuje nastavak tradicije i spašava jedan djelić hrvatske tradicije i povijesti. Tena Škvorc obogatila je izložbu glazbenim skladbama odsviranim na gitari.
Izložba se može pogledati u radno vrijeme Knjižnice i čitaonice Križ, informacije na telefon 01/28 24 464.

 

@ini_set( 'upload_max_size' , '64M' ); @ini_set( 'post_max_size', '64M'); @ini_set( 'max_execution_time', '300' );